Tijekom speleoloških istraživanja za potrebe izrade stručne podloge za proglašavanje novog regionalnog parka na području Perušića (inicijativa pokrenuta od strane tadašnje ravnateljice JU Pećinski park Grabovača Katarine Milković) članovi Speleološkog kluba Samobor su, osim terenskih istraživanja, pretraživali podatke u literaturi u potrazi za interesantnim spiljama i jamama. Pored ostalih, najviše je korišten opsežan rad akademika Mirka Maleza “Speleološki objekti jugozapadne Like” (Acta geologica, Vol. 3, 1961). U ovom izvrsnom radu, slobodno možemo reći enciklopedijskog tipa, su pronađeni podaci i o Petrićevoj pećini (opis i nacrt). S obzirom da se radi o prostranom speleološkom objektu odlučili smo ga ponovno premjeriti i izraditi novi speleološki nacrt. Prvo istraživanje obavljeno je 14. prosinca 2013. kada su dvije ekipe za topografsko snimanje obavile mjerenja spiljskog kanala i snimile niz fotografija. Preostalo je istražiti i izmjeriti jamski kanal što je obavljeno 3. lipnja 2017.
Pripreme za ulazak (2017.).
Novijim mjerenjima ukupno je snimljeno 667,4 m poligonskih vlakova. Nakon oduzimanja pomoćnih vlakova, koji se najčešće koriste za mjerenje širine, visine i drugih pomoćnih mjera kanala (pa se ne računaju u duljinu ili dubinu), duljina spiljskog kanala je 369,2 m. Dubina od ruba jamskog ulaza do dna spiljskog kanala je 58,1 m. Ukupna dubina je 65,7 m. Ako se duljini spiljskog kanala doda dubina jamskog kanala ukupna duljina spilje je 423,7 m. Volumen podzemnog prostora je oko 27.000 m3, dok je površina dna oko 2.700 m2. O prostranosti svjedoči podatak da je prosječni promjer kanala 8,5 m.
Jamski kanal Petrićeve pećine. Pogled prema dolje. Rasvjeta na dnu: Domagoj Tomašković (2017.).
Pogled iz spiljskog kanala u jamsku vertikalu. Rasvjeta: Suzana Buzjak (2017.).
Spilja je oblikovana u uslojenim naslagama vapnenca kredne starosti duž dominantog pukotinskog sustava pružanja SZ-JI i S-J. U kanalima su na više mjesta uočeni tragovi protjecanja vode u geološkoj prošlosti (denudacijski oblici u stijenkama kanala i sedimenti). Danas su dominantni geomorfološki procesi oblikovanja: urušavanje, trošenje djelovanjem leda u ulaznim dijelovima te taloženje siga. Jedini obilniji oblik vode je prokapnica ili voda koja obilato nastaje na stijenama zbog kondenzacije. Zbog strujanja hladnog zraka s površine zimi prokapnica se u ulaznim dijelovima smrzava pa nastaju zanimljivi ledeni oblici.
Na temelju speleoloških istraživanja utvrđeno je da se, s obzirom na geološke i geomorfološke karakteristike ovog speleološkog objekta, radi o vrijednom lokalitetu geobaštine krša. Stoga je, tijekom izrade stručne podloge budućeg regionalnog parka usvojen naš prijedlog da se granica korigira tako da i ovaj vrijedni speleološki lokalitet bude dio njegovog teritorija i tako adekvatno zaštićen. Izuzetno smo ponosni što smo, uz akademika Maleza i prethodne istraživače koje je predvodio, i mi svojim radom pridonijeli zaštiti jednog interesantnog speleološkog objekta. Za uvažavanje naših prijedloga i plodnu suradnju u vezi speleoloških vrijednosti okolice Studenaca i Perušića zahvaljujemo izrađivaču “Stručne podloge za zaštitu područja Risovac-Grabovača u kategoriji značajnog krajobraza” Irini Žeger Pleše (HAOP). Sva istraživanja na području Studenaca i Perušića obavljana su i uz podršku JU Pećinski park Grabovača. Daljnja istraživanja i snimanja slijede.
U istraživanjima sudjelovali: Domagoj Tomašković, Suzana Buzjak, Nenad Buzjak, Ivana Živković, Saša Minihofer (SK Samobor), Tatjana Vujnović (SK Ursus Spelaeus).
Tekst: Nenad Buzjak
Fotografi i asistenti: Nenad Buzjak, Saša Minihofer, Suzana Buzjak, Domagoj Tomašković, Tatjana Vujnović
Debele naslage leda i ledene sige iza spiljskog ulaza zimi nastaju zbog silazne cirkulacije hladnog zraka s površine (2013.).
Spiljski kanal. Rasvjeta Tatjana Vujnović (2013.).
Sigasti saljevi na jednom od zidova. Rasvjeta Suzana Buzjak (2017.).
Zanimljiva siga koja nastaje na mjestima kapanje vode s visokog stropa. Rasvjeta Suzana Buzjak (2017.).
Sige u spiljskom kanalu (2017.).
Poligonski vlakovi Petrićeve pećine (pojednostavljeni tlocrt bez detalja) projicirani na HOK 5 (D. Tomašković).
Azimuti pružanja (lijevo) i nagibi (desno) spiljskog kanala. Jamski kanal nije uključen u proračune. Korišteni softver: Compass.
Tijekom istraživanja 2017. godine snimljen je filmski zapis s istraživanja Petrićeve pećine: