U jeku proslave i brojnih događanja kojima se obilježava Dan Grada Samobora, članovi Speleološkog kluba Samobor svoj su prilog obilježavanju dana svoga Grada odlučili dati kroz rad s mladima. Kao nastavak dobre suradnje OŠ Bogumila Tonija iz Samobora i Speleološkog kluba Samobor u petak 7. listopada 2016. smo sudjelovali na terenskoj nastavi koju su organizirale nastavnice Mirjana Cvetković Kižlin i Nataša Kletečki. Sudjelovalo je 18 učenica i učenika 8. razreda. Nastava je pokrivala teme iz kemije, biologije i geografije. Naše sudjelovanje sastojalo se od terenskog rada, uzorkovanja i predavanja u Grgosovoj spilji u Otruševcu i stručnog, ali nastavnom programu prilagođenog predavanja o krškom reljefu i postanku siga. Terensku nastavu je podržalo i Hrvatsko geomorfološko društvo.
Terenska nastava započela je u podne obilaskom Grgosove spilje. Pred spiljom održano je izlaganje o spilji, njenom otkriću, te geološkim, geomorfološkim i hidrološkim uvjetima postanka krškog reljefa i spilja u Otruševcu i Samoborskom gorju. Spilja je idealan lokalitet za upoznavanje krških fenomena jer je uređena za posjete, jednostavne je morfologije i obiluje brojnim vrstama siga. Tako su učenici mogli promatrati i uočavati značajke stalaktita, stalagmita, stalagnata (sigastih stupova), ekscentričnih (iskrivljenih) siga, saljeva i zavjesa. Naučili su prepoznavati tragove tečenja vode koja je u davnoj prošlosti protjecala kanalima spilje te su pokušali otkriti otkud u njenim kanalima ima toliko naslaga gline i šljunka. Raspravljali smo o potrebama i načinima zaštite prirode u kršu s posebnim naglaskom na spilje te prepoznavanju vrijednosti zbog kojih su speleološki objekti privlačni turistima. Učenicima je krenuta pažnja na opasnosti od samostalnih i rizičnih posjeta neuređenim spiljama te pravilima ponašanja u turističkim spiljama.
Diskusija o postanku spilje – kako iz mikroreljefnih oblika dekodirati povijest spilje i razvoj reljefa šireg samoborskog područja
Kakva je mikroklima spilja, koja su obilježja podzemnih staništa i organizama kojih u njima žive, zašto se temperatura i relativna vlažnost zraka sporo ili uopće ne mijenjaju, kako nastaju sige, kakvih su oblika i zašto se razlikuju po boji – teme kojima smo korelirali nastavne sadržaje iz geografije, kemije, fizike i biologije
Tijekom obilaska spilje učenici su na nekoliko mjesta mjerili temperaturu i relativnu vlažnost zraka pa smo diskutirali o opaženim razlikama i osnovnim značajkama spiljske mikroklime. Speleolog D. Henc je u donjoj dvorani, koja nije uređena za posjet, za potrebe laboratorijskog rada uzeo dvije bočice vode prokapnice na lokaciji na kojoj članovi SKS-a obavljaju redoviti monitoring u suradnji s JU Zeleni prsten Zagrebačke županije. Tako su učenici saznali što je monitoring, što se istražuje i prati te kako prirodoslovna istraživanja pomažu obitelji Grgos da upravlja i koristi spilju u turističke svrhe na održiv način. Nakon izlaska iz spilje toj su vodi izmjerili temperaturu i odredili pH, a ostatak analize obavit će u školskom laboratoriju.
Zajednička fotografija iz Nove Grgosove spilje
Mjerenje temperature i pH vode prokapnice uzorkovane u Grgosovoj spilji
Pri kraju posjeta pred spiljom nam se pridružio g. Josip Grgos koji je otkrio i uredio i staru i novu spilju. Učenicima je ispričao kako je došlo do otkrića, kako je uređivao spilje i kako se nekada vapnenac s tog prostora koristio za proizvodnju vapna u obližnjoj vapnenici koju smo posjetili. Po završetku posjeta grupa se pješice uputila prema našim prostorijama u Samoboru.
G. Josip Grgos terencima je ispričao kako je otkrio spilje kopajući kamen od kojeg je proizvodio nadaleko poznato kvalitetno vapno
Na staroj vapnenici u Otruševcu učenici su čuli priču o tome kako se nekada od lokalnog vapnenca proizvodilo vapno
Na predavanju smo obuhvatili neka opća znanja, ali i sve ono što smo vidjeli u spilji. Bilo je govora o karbonatnim stijenama (s posebnim osvrtom na litotamnijski vapnenac u kojem je Grgosova spilja oblikovana), njihovim svojstvima te upotrebi u gospodarstvu, zatim o okršavanju, krškom reljefu u Hrvatskoj i svijetu te mikroklimatskim svojstvima spilja i jama Hrvatske. Poseban dio predavanja bio je posvećen postanku i oblicima siga. Učenici su se podsjetili i važnosti zaštite prirode kojoj može pridonijeti svaki pojedinac bez obzira na svoj uzrast.
Terenska nastava završila je predavanjem o spiljama, sigama, mikroklimi i spiljskim staništima u prostorijama Speleološkog kluba Samobor
N. Buzjak
Fotografije: K. Motočić, N. Buzjak