Temeljem dogovora s ravnateljicom prof. Martinom Glasnović i ugovora o provedbi projekta izrade speleološke baze podataka sklopljenim s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, članovi SKS-a su tijekom 2009. i 2010. godine prikupljali podatke o speleološkim objektima zapadnog dijela Zagrebačke županije. Istraživanja su bila usmjerena na prostor Samoborskog gorja, ali bez dijelova unutar granica Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje.
Ciljevi projekta bili su:
- prikupljanje i kompletiranje podataka
- speleološka istraživanja i izrada speleoloških nacrta i
- izrada baze podataka
S obzirom na sadašnju zakonsku regulativu, speleološki objekti na istraživanom području u nadležnosti su JU s kojom je projekt realiziran. Baza podataka trebala bi podići kvalitetu upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima, njihov nadzor i adekvatnu zaštitu koja se kontinuirano obavlja u suradnji s članovima našeg Kluba.
Projekt je podijeljen u nekoliko etapa:
- prikupljanje postojećih podataka iz speleološkog katastra SKS-a,
- prikupljanje podataka iz literature,
- speleološko rekognosciranje i istraživanje,
- izrada speleoloških nacrta,
- izrada kartografskih podloga,
- izrada fotodokumentacije,
- izrada baze podataka u GIS okruženju,
- izrada baze podataka speleoloških objekata Zagrebačke županije,
- izrada elaborata.
Rezultat projekta su kompletirani podaci i speleološki nacrti 43 spilje i jame. U sklopu istraživanja nekoliko istraživačkih ekipa je u više terenskih izlazaka obavljalo rekognosciranje terena s ciljem otkrivanja novih ulaza. Za sve ulaze pomoću GPS prijemnika određene su koordinate pri čemu je od neprocjenjivog značenja bilo znanje naših članova I. Rašića i T. Rubinića koji su neke od njih istražili još u vrijeme aktivnosti SO PD “Japetić”. Promjene u pojedinim dijelovima krajolika su tolike da je i njima ponekad bilo teško snaći se na terenu. Pri istraživanju je bilo i mnogo razočarenja izazvanog spoznajama da je veliki dio jama ili trajno uništen ili ugrožen bacanjem otpada. Zbog toga je vrlo važan dio baze podataka i procjena ugroženosti spilja i jama koja se temelji na terenskim opažanjima i koja će poslužiti za praćenje stanja na terenu.
Sa istraživanja tehnički zahtjevne jame kod Otruševca koja je otkrivena prilikom izgradnje ceste.
Najveća istražena spilje je Otruševec 2. U njoj je istraženo 162 m kanala do dubine od 12 m. Oba najdublja speleološka objekta, Jama za šaku kuna u Čavlovićima (dubina 21 m) i Medjame kod Rešetara (dubina 26 m), nisu više dostupna za istraživanje jer su zatrpane, prva jer se nalazila u dvorištu obiteljske kuće, a druga prirodnim urušavanjem i tijekom čišćenja. Najsvježije otkriveni speleološki objekt je Jama kod Golog vrha čiji se ulaz otvorio prilikom uređivanja ceste prema Otruševcu. Iako je malih dimenzija (dubina 4 m, duljina 5 m) vrlo je zanimljiva kao još jedan dokaz izrazite okršenosti badenskih naslaga u okolici Otruševca gdje su i najpoznatije Grgosove spilje.
Nažalost u Samoborskom gorju je puno jama zagađeno ili zatrpano otpadom. Ulaz Dubićeve znetne na Slavagori.
U istraživanjima su sudjelovali članovi SKS-a: Robert Baković, Tomica Bošnjak, Nenad Buzjak, Martina Cvitković, Tomislav Guščić, Zrinka Mesić, Jasminka Minihofer, Saša Minihofer, Tamara Mihoci, Domagoj Pleše, Gordana Rašić, Ilija Rašić, Tomica Rubinić, Domagoj Tomašković, Andrej Turina, Tatjana Vujnović, Morena Želja Želle, Ivana Živković.
Osim članova SKS-a sudjelovali su Alen Kirin, Helena Biladžija, Fanica Kljaković-Gašpić (HBSD), Dalibor Paar (SOPDSV) te Siniša Čevis, Bernarda Paar i Katarina Zdjelar. Svima zahvaljujemo na suradnji.
Topografsko snimanje u Kamenolomskoj jami kod Otruševca.
Nacrt Vugrinove spilje kao primjer uređenog speleološkog nacrta.
Tijekom 2015. članovi SKS-a su, na temelju programa dogovorenog s Javnom ustanovom, započeli s monitoringom speleoloških objekata s ciljem njihovog očuvanja. Glavnina aktivnosti će biti usmjerena na speleološke objekte povećane ugroženosti i na područje Medjama koje su pod nadzorom od kada je u njima obavljeno čišćenje otpada.