Gdje u Hrvatskoj ima spilja i jama?
Spilje i jame podzemni su reljefni oblici koji se u Hrvatskoj mogu naći u područjima gdje ima krškog reljefa. Ta je vrsta reljefa oblikovana na 50% teritorija (kopna). Pojas krškog reljefa se pruža od od Žumberka i Samoborskog gorja i nastavlja u Gorskoj i Primorskoj Hrvatskoj uključujući i skoro sve hrvatske jadranske otoke. Zbog postupnog dizanja morske razine krajem i nakon ledenog doba, velik dio krškog prostora potopljen je morem. Glavnina navedenog kopnenog i morem potopljenog krša dio je dinaridskog krša (nazvanog po gorskom sustavu DInarida). Manjih izdvojenih krških područja ima na Medvednici, u Hrvatskom zagorju (Kalnik, Ivanščica, Ravna gora) i u Slavoniji na Papuku.
(za opis klikni na kartu)
Osnovne značajke krškog reljefa proizlaze iz geološke građe i strukture terena (sastava i razlomljenosti stijena) te geomorfoloških procesa čiji je glavni čimbenik voda i način njenog otjecanja. Krški reljef u Hrvatskoj oblikovan je u karbonatnim stijenama. Zbog njihovog sastava voda ih, ako se zadovolje određeni uvjeti, može otapati. Važno je naglasiti da je to dugotrajan proces koji se mjeri u desecima tisuća, stotinama tisuća i milijunima godina. Glavnina krškog reljefa u Hrvatskoj oblikovana je u naslagama vapnenaca i dolomita. Među karbonatnim stijenama, po impozantnim reljefnim oblicima na Velebitu ili u Lici poznate su i breče, stijene koje se sastoje od prirodno slijepljenih ulomaka trošenih i drobljenih stijena.
Krški reljef karakterizira nedostatak vode na površini. S obzirom da su stijene zbog tektonskih pokreta ispresijecane brojnim spojenim pukotinama velik dio vode, koji na površinu pada kao kiša ili snijeg, se brzo procjeđuje u podzemlje. Tekućice su zato malobrojne i kratke jer često poniru u ponore te nastavljaju teći podzemnim putevima. Voda otapajući stijene na površini i u podzemlju kroz dugo vrijeme (desetke, stotine i milijune godina) oblikuje razne površinske i podzemne krške reljefne oblike. Površinski krški oblici su kamenice, škrape, ponikve, uvale i polja u kršu. Naše najveće polje u kršu je Ličko polje površine 465 km2. Podzemni krški oblici su spilje i jame koje proučavaju speleolozi.
Spilje još od davnina zaokupljaju čovjekovu pažnju. Naši preci su ih koristili u razne svrhe: kao mjesto stalnog ili privremenog boravka, grobišta, svetišta, skrovišta, za opskrbu vodom… Tragovi boravka pračovjeka nađeni su u više spilja u Hrvatskoj. Najpoznatije su Šandalja u Istri, Veternica na Medvednici i naravno, potkapine na Hušnjakovom brdu kod Krapine. Naši su preci pred 3500 godina u Bezdanjači pod Vatinovcem (Vrhovine, Lika) doprli do dubine od čak 120 m, uz savladavanje tridesetmetarske vertikale, i tamo sahranjivali svoje mrtve.
D. Pleše, N. Buzjak
STRANICA U PROCESU IZRADE…