Restauracija speleoloških objekata je aktivnost koja obuhvaća uklanjanje tragova antropogenog djelovanja i vraćanje speleološkog objekta u prirodno stanje. Aktivnosti restauracije mogu biti čišćenje otpada, saniranje, rehabilitacija, obnavljanje ili popravljanje slomljenih dijelova poput siga. Vrlo česta aktivnost restauracije je uklanjanje grafita – potpisa koji su rezultat vandalizma ili su posljedica nekih zahvata. U svijetu je do sada održano nekoliko radionica posvećenih toj temi, a mi smo svoje iskustvo prikupili u Parku Škocjanske jame 2019. godine.
Već nekoliko godina naš partner JU Pećinski park Grabovača provodi raznovrsne volonterske programe. Ove je godine u Perušić stiglo njih 20 iz Gruzije i Španjolske. Riječ je o europskom projektu financiranom od strane Agencije za mobilnost i programe EU, kroz program Europske snage solidarnosti. Kroz program obrađivat će se teme iz zaštite prirode, prirodne raznolikosti i imati razne aktivnosti. Kada nas je ravnateljica JU Jelena Milković upoznala s tim programom, ponudili smo da jedna od aktivnosti bude i restauracija spilje Samograd. Naime, uz stare potpise koji spadaju u kulturnu baštinu (stariji 50 i više godina), zidovi Samograda prepuni su natpisa i potpisa koji su novijeg datuma, neprihvatljivog su sadržaja, smanjuju estetski doživljaj posjetiteljima i danas ih više ne toleriramo te ih smatramo vandalizmom ili posljedicom lošeg upravljanja u prošlosti. Među njima posebno se ističu natpisi i oznake ispisani uljanom bojom, a koji su ispisivani tijekom elektrifikacije spilje oko 1990. godine. Stoga je dogovoreno da se tijekom restauracije fokusiramo upravo na njih.
Radionica je trajala 22.-25. srpnja i imala je nekoliko etapa. U četvrtak 22. srpnja su T. Špehar (JU PPG) i N. Buzjak detaljno kartirali grafite i napravili bazu podataka koja se sastoji od lokacija grafita ucrtanih na speleološki nacrt. Lokacije su povezane s katalogom fotografija. Uz njih su evidentirani pojedini natpisi koji su urezani u stijenu ili ispisani čađom. U poslijepodnevnim satima N. Buzjak je za volontere i zaposlenike Parka održao dva predavanja. Tema prvog predavanja je bila speleologija. U drugom predavanju obrađene su teme o metodama ekološki prihvatljive restauracije spilja s naglaskom na grafite.
Petak 23. srpnja bio je rezerviran za terenski praktični rad. Za potrebe radionice nabavljen je različiti pribor: plastične i metalne četke, kistovi, razne vrste brusnog papira, spužve, vreće za smeće, kante, prskalice za vodu i akumulatorska bušilica s rotacijskim četkama. Volonteri su razdijeljeni u 5 skupina s istim priborom i zadatkom da iskušaju razne metode suhog uklanjanja i uklanjanja pomoću vode.
Nakon detaljnih uputa, s radom smo započeli u 3. dvorani Samograda gdje smo imali primjere svih vrsta natpisa: uljanom bojom, čađom i one urezane u stijenu. Tu su volonteri mogli upoznati efikasnost rada s četkama i vodom čijom učinkovitošću su bili iznenađeni jer ih većina nije vjerovala da bi voda mogla toliko pomoći. Budući da je pri radu bitno da se bojom i čađom zaprljana voda ne cijedi ispod mjesta čišćenja, za zaštitu su korištene vreće za smeće i spužve kojima su upijali vodu. Prljava voda je iznesena iz spilje i zbrinuta. Rad je s pauzama trajao oko 6 sati tijekom čega je uklonjeno 30 grafita iz 3. i 4. dvorane. Tijekom čišćenja zadatak je bio dokumentirati razne faze – od početnog do završnog stanja jer je svaka skupina trebala napraviti izvješće u obliku prezentacije.
Prezentacije po skupinama smo imali u subotu 24. srpnja. Svaka je skupina prikazala po nekoliko primjera svog rada. Svima se, zbog brzine i učinkovitosti svidio rad s rotirajućim četkama na akumulatorskoj bušilici, uz svijest o potrebi za pažljivim radom kako bi se izbjegla dodatna šteta grebanjem stijene i siga. Nakon izlaganja svi su ispunili anketu u kojoj su visokim ocjenama i pohvalama ocijenili organizaciju i aktivnosti na radionici te nova znanja koja i sami mogu primijeniti u svojim sredinama s obzirom da i u Gruziji i u Španjolskoj ima puno spilja i jama.
Na kraju radionice svim volonterima podijeljene su diplome za sudjelovanje. S obzirom da u Samogradu nije očišćeno sve, slična aktivnost se planira i za sljedeću godinu s novom skupinom volontera.
Radionicu su organizirali JU Pećinski park Grabovača, Speleološki klub Samobor i Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Radionica je dio manifestacije Međunarodne godine speleoloških objekata i krša 2021 (IYCK). U realizaciji i aktivnostima radionice su, osim pisca ovog članka sudjelovali: Jelena Milković (ravnateljica JU PP Grabovača), Tomislav Špehar (čuvar prirode), Mario Paral i Marko Kasumović (JUPPG), Ivana Ore, Renata i Robert Krog, Nikolina, Domagoj i Katarina Pleše, Ivana Živković, Lena Penezić, te Sonja, Pjerina i Duje Kalajžić.
Tekst: Nenad Buzjak
Fotografije: Mario Paral, Maria Perez, Ivana Živković, Nenad Buzjak
