Radionica o restauraciji spilja

Restauracija speleoloških objekata je aktivnost koja obuhvaća uklanjanje tragova antropogenog djelovanja i vraćanje speleološkog objekta u prirodno stanje. Aktivnosti restauracije mogu biti čišćenje otpada, saniranje, rehabilitacija, obnavljanje ili popravljanje slomljenih dijelova poput siga. Vrlo česta aktivnost restauracije je uklanjanje grafita – potpisa koji su rezultat vandalizma ili su posljedica nekih zahvata. U svijetu je do sada održano nekoliko radionica posvećenih toj temi, a mi smo svoje iskustvo prikupili u Parku Škocjanske jame 2019. godine.

Već nekoliko godina naš partner JU Pećinski park Grabovača provodi raznovrsne volonterske programe. Ove je godine u Perušić stiglo njih 20 iz Gruzije i Španjolske. Riječ je o europskom projektu financiranom od strane Agencije za mobilnost i programe EU, kroz program Europske snage solidarnosti. Kroz program obrađivat će se teme iz zaštite prirode, prirodne raznolikosti i imati razne aktivnosti. Kada nas je ravnateljica JU Jelena Milković upoznala s tim programom, ponudili smo da jedna od aktivnosti bude i restauracija spilje Samograd. Naime, uz stare potpise koji spadaju u kulturnu baštinu (stariji 50 i više godina), zidovi Samograda prepuni su natpisa i potpisa koji su novijeg datuma, neprihvatljivog su sadržaja, smanjuju estetski doživljaj posjetiteljima i danas ih više ne toleriramo te ih smatramo vandalizmom ili posljedicom lošeg upravljanja u prošlosti. Među njima posebno se ističu natpisi i oznake ispisani uljanom bojom, a koji su ispisivani tijekom elektrifikacije spilje oko 1990. godine. Stoga je dogovoreno da se tijekom restauracije fokusiramo upravo na njih.

Primjer natpisa uljanom bojom.

Radionica je trajala 22.-25. srpnja i imala je nekoliko etapa. U četvrtak 22. srpnja su T. Špehar (JU PPG) i N. Buzjak detaljno kartirali grafite i napravili bazu podataka koja se sastoji od lokacija grafita ucrtanih na speleološki nacrt. Lokacije su povezane s katalogom fotografija. Uz njih su evidentirani pojedini natpisi koji su urezani u stijenu ili ispisani čađom. U poslijepodnevnim satima N. Buzjak je za volontere i zaposlenike Parka održao dva predavanja. Tema prvog predavanja je bila speleologija. U drugom predavanju obrađene su teme o metodama ekološki prihvatljive restauracije spilja s naglaskom na grafite.

Logo radionice izradio je Mario Paral (JU PP Grabovača).

Petak 23. srpnja bio je rezerviran za terenski praktični rad. Za potrebe radionice nabavljen je različiti pribor: plastične i metalne četke, kistovi, razne vrste brusnog papira, spužve, vreće za smeće, kante, prskalice za vodu i akumulatorska bušilica s rotacijskim četkama. Volonteri su razdijeljeni u 5 skupina s istim priborom i zadatkom da iskušaju razne metode suhog uklanjanja i uklanjanja pomoću vode.

Nakon detaljnih uputa, s radom smo započeli u 3. dvorani Samograda gdje smo imali primjere svih vrsta natpisa: uljanom bojom, čađom i one urezane u stijenu. Tu su volonteri mogli upoznati efikasnost rada s četkama i vodom čijom učinkovitošću su bili iznenađeni jer ih većina nije vjerovala da bi voda mogla toliko pomoći. Budući da je pri radu bitno da se bojom i čađom zaprljana voda ne cijedi ispod mjesta čišćenja, za zaštitu su korištene vreće za smeće i spužve kojima su upijali vodu. Prljava voda je iznesena iz spilje i zbrinuta. Rad je s pauzama trajao oko 6 sati tijekom čega je uklonjeno 30 grafita iz 3. i 4. dvorane. Tijekom čišćenja zadatak je bio dokumentirati razne faze – od početnog do završnog stanja jer je svaka skupina trebala napraviti izvješće u obliku prezentacije.

Skupine su imale 4 člana + fotografa.
Priprema za rad prskanjem vodom.
Nakon četkanja prljava voda sa stijene se upija spužvom.
Saljev na pristupu lokaciji čišćenja zaštićen je od prljanja.
Jedan od ciljeva bio je da svi probaju raditi s raznim alatima, a neki su bušilicu prvi puta imali u rukama i nakon kraćih uputa uspješno odradili zadatak.
Tijekom skidanja grafita važno je često ispirati spužve i alate.
Spužva se može koristiti za vlaženje grafita ili za skupljanje prljave vode.

Prezentacije po skupinama smo imali u subotu 24. srpnja. Svaka je skupina prikazala po nekoliko primjera svog rada. Svima se, zbog brzine i učinkovitosti svidio rad s rotirajućim četkama na akumulatorskoj bušilici, uz svijest o potrebi za pažljivim radom kako bi se izbjegla dodatna šteta grebanjem stijene i siga. Nakon izlaganja svi su ispunili anketu u kojoj su visokim ocjenama i pohvalama ocijenili organizaciju i aktivnosti na radionici te nova znanja koja i sami mogu primijeniti u svojim sredinama s obzirom da i u Gruziji i u Španjolskoj ima puno spilja i jama.

Završna riječ i podjela diploma.

Na kraju radionice svim volonterima podijeljene su diplome za sudjelovanje. S obzirom da u Samogradu nije očišćeno sve, slična aktivnost se planira i za sljedeću godinu s novom skupinom volontera.

Radionicu su organizirali JU Pećinski park Grabovača, Speleološki klub Samobor i Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Radionica je dio manifestacije Međunarodne godine speleoloških objekata i krša 2021 (IYCK). U realizaciji i aktivnostima radionice su, osim pisca ovog članka sudjelovali: Jelena Milković (ravnateljica JU PP Grabovača), Tomislav Špehar (čuvar prirode), Mario Paral i Marko Kasumović (JUPPG), Ivana Ore, Renata i Robert Krog, Nikolina, Domagoj i Katarina Pleše, Ivana Živković, Lena Penezić, te Sonja, Pjerina i Duje Kalajžić.

Tekst: Nenad Buzjak
Fotografije: Mario Paral, Maria Perez, Ivana Živković, Nenad Buzjak

Većina volontera nikada prije dolaska u Perušić nije bila u spilji no odlično su se snašli, osjećali i radili pod zemljom!