Terenska nastava učenika OŠ Bogumila Tonija u suradnji sa SK Samobor

U jeku proslave i brojnih događanja kojima se obilježava Dan Grada Samobora, članovi Speleološkog kluba Samobor svoj su prilog obilježavanju dana svoga Grada odlučili dati kroz rad s mladima. Kao nastavak dobre suradnje OŠ Bogumila Tonija iz Samobora i Speleološkog kluba Samobor u petak 7. listopada 2016. smo sudjelovali na terenskoj nastavi koju su organizirale nastavnice Mirjana Cvetković Kižlin i Nataša Kletečki. Sudjelovalo je 18 učenica i učenika 8. razreda. Nastava je pokrivala teme iz kemije, biologije i geografije. Naše sudjelovanje sastojalo se od terenskog rada, uzorkovanja i predavanja u Grgosovoj spilji u Otruševcu i stručnog, ali nastavnom programu prilagođenog predavanja o krškom reljefu i postanku siga. Terensku nastavu je podržalo i Hrvatsko geomorfološko društvo.

Terenska nastava započela je u podne obilaskom Grgosove spilje. Pred spiljom održano je izlaganje o spilji, njenom otkriću, te geološkim, geomorfološkim i hidrološkim uvjetima postanka krškog reljefa i spilja u Otruševcu i Samoborskom gorju. Spilja je idealan lokalitet za upoznavanje krških fenomena jer je uređena za posjete, jednostavne je morfologije i obiluje brojnim vrstama siga. Tako su učenici mogli promatrati i uočavati značajke stalaktita, stalagmita, stalagnata (sigastih stupova), ekscentričnih (iskrivljenih) siga, saljeva i zavjesa. Naučili su prepoznavati tragove tečenja vode koja je u davnoj prošlosti protjecala kanalima spilje te su pokušali otkriti otkud u njenim kanalima ima toliko naslaga gline i šljunka. Raspravljali smo o potrebama i načinima zaštite prirode u kršu s posebnim naglaskom na spilje te prepoznavanju vrijednosti zbog kojih su speleološki objekti privlačni turistima. Učenicima je krenuta pažnja na opasnosti od samostalnih i rizičnih posjeta neuređenim spiljama te pravilima ponašanja u turističkim spiljama.

Diskusija o postanku spilje - kako iz mikroreljefnih oblika dekodirati povijest spilje i razvoj reljefa šireg samoborskog područja

Diskusija o postanku spilje – kako iz mikroreljefnih oblika dekodirati povijest spilje i razvoj reljefa šireg samoborskog područja

Kava je mikroklima spilja, zašto se sporo ili uopće ne mijenja nastaju sige, kakvih su oblika i zašto se razlikuju po boji - pitanja kojom smo korelirali sadržaje iz geografije, kemije, fizike i biologije

Kakva je mikroklima spilja, koja su obilježja podzemnih staništa i organizama kojih u njima žive, zašto se temperatura i relativna vlažnost zraka sporo ili uopće ne mijenjaju, kako nastaju sige, kakvih su oblika i zašto se razlikuju po boji – teme kojima smo korelirali nastavne sadržaje iz geografije, kemije, fizike i biologije

Tijekom obilaska spilje učenici su na nekoliko mjesta mjerili temperaturu i relativnu vlažnost zraka pa smo diskutirali o opaženim razlikama i osnovnim značajkama spiljske mikroklime. Speleolog D. Henc je u donjoj dvorani, koja nije uređena za posjet, za potrebe laboratorijskog rada uzeo dvije bočice vode prokapnice na lokaciji na kojoj članovi SKS-a obavljaju redoviti monitoring u suradnji s JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.  Tako su učenici saznali što je monitoring, što se istražuje i prati te kako prirodoslovna istraživanja pomažu obitelji Grgos da upravlja i koristi spilju u turističke svrhe na održiv način. Nakon izlaska iz spilje toj su vodi izmjerili temperaturu i odredili pH, a ostatak analize obavit će u školskom laboratoriju.

Zajednička fotografija iz Nove Grgosove spilje

Zajednička fotografija iz Nove Grgosove spilje

Mjerenje temperature i pH vode prokapnice uzorkovane u Grgosovoj spilji

Mjerenje temperature i pH vode prokapnice uzorkovane u Grgosovoj spilji

Pri kraju posjeta pred spiljom nam se pridružio g. Josip Grgos koji je otkrio i uredio i staru i novu spilju. Učenicima je ispričao kako je došlo do otkrića, kako je uređivao spilje i kako se nekada vapnenac s tog prostora koristio za proizvodnju vapna u obližnjoj vapnenici koju smo posjetili. Po završetku posjeta grupa se pješice uputila prema našim prostorijama u Samoboru.

G. Josip Grgos učenicima je ispričao kako je otkrio spilje kopajući kamen od kojeg je prozivodio nadaleko poznato kvalitetno vapno

G. Josip Grgos terencima je ispričao kako je otkrio spilje kopajući kamen od kojeg je proizvodio nadaleko poznato kvalitetno vapno

Na staroj vapnenici u Otruševcu učenici su čuli priču o tome kako se nekada od lokalnog vapnenca proizvodilo vapno

Na staroj vapnenici u Otruševcu učenici su čuli priču o tome kako se nekada od lokalnog vapnenca proizvodilo vapno

Na predavanju smo obuhvatili neka opća znanja, ali i sve ono što smo vidjeli u spilji. Bilo je govora o karbonatnim stijenama (s posebnim osvrtom na litotamnijski vapnenac u kojem je Grgosova spilja oblikovana),  njihovim svojstvima te upotrebi u gospodarstvu, zatim o okršavanju, krškom reljefu u Hrvatskoj i svijetu te mikroklimatskim svojstvima spilja i jama Hrvatske. Poseban dio predavanja bio je posvećen postanku i oblicima siga. Učenici su se podsjetili i važnosti zaštite prirode kojoj može pridonijeti svaki pojedinac bez obzira na svoj uzrast.

Terenska nastava završila je predavanjem o spiljama, sigama, mikroklimi i spiljskim staništima u prostorijama Speleološkog kluba Samobor

Terenska nastava završila je predavanjem o spiljama, sigama, mikroklimi i spiljskim staništima u prostorijama Speleološkog kluba Samobor

N. Buzjak

Fotografije: K. Motočić, N. Buzjak

Updated: 16. listopada 2016. — 5:21 pm

Copyright © Speleološki klub Samobor. Sva prava pridržana.

Frontier Theme